Seminarski rad:

Morseov kod

Profesor/ica: prof. Kristinka Maček Blažeka

Učenik: Lovro Bartolec 2.B

Sadržaj

1.Uvod

2.Program

3.Zaključak

4.Literatura

1.Uvod – Što je morseov kod?

(Moderan) Morseov kod je način komunikacije koristeći samo 3 simbola, točke(.) crte(-) i backslasha(/). Svako slovo i broj u abecedi može bit izražen pomoću točke i crte.

Slova i brojevi imaju raspon duljine od jednog do 5 karaktera.

Prije je bio korišten u radijskoj telegrafiji da se prenese poruka lakše. Koristili su se kratki strujni impulsi, gdje bi osoba pomoću elektromagneta s pisačem poslala poruku. Taj stroj se zove telegraf.

Moderan morsov kod ima par izmjena pravila. Nakon svakog slova treba biti uključen razmak u rečenici. Ako želimo upisati razmak u kodu onda bi koristili backslash (/), što ne bi bilo moguće na telegrafu.

1.1.Telegraf

Telegraf je izumio Amerikanac pod imenom Samuel F. B. Morse 1837. godine. Sastoji se od 3 dijela: davača (još zvano i morseovo tipkalo), primaća i prijenosne linije.

Davač se sastoji od baterije i tipkala za pisanje. Tipkalo je služio kao prekidač da dovrši strujni krug, koji bi prenosio struju ili

u drugim riječima „signal“ i oviseći u duljini tog signala bi se odredio da li je točka ili crta.

U današnje doba više nemamo potrebu za telegrafe za modernu komunikaciju, ali je morseov kod i dan danas još uvijek primijenjen.

Koristi se u vojsci za komunikaciju tako da fizički udaraju površinu, gdje se razmak između impulsa određuje vrstu impulsa.

2.Moj program za šifriranje i dešifriranje morseovog koda.

Program se sastoji od 4 dijela: upis rečenice, određivanje da li treba šifrirati ili dešifrirati kod, kod za šifriranje, i kod za dešifriranje.

2.1.Upis

Sami upis rečenice je vrlo lagan. Prvo na početku stavimo sve varijable koje će nam biti korisne. To su sama rečenica koju pišemo, varijablu za duljinu rečenice (d),

varijablu da odredimo da li trebamo šifrirati ili dešifrirati (c) i onda dodatne varijable za svaku metodu šifriranja.

2.2.Određivanje

Nakon toga imamo kod koji provjeri rečenicu da li sadrži bilokakvo slovo ili broj. Ako rečenica sadrži slovo ili broj, naše brojilo c se poveća za 1.

Nakon što prođe cijelu rečenicu da provjeri da li sadrži slovo, računalo provjeri uvjet.

Ako je c veće od nule (c>0) onda izvrši program za kodiranje, ali ako je c jednak nuli (c == 0) onda izvrši program za dekodiranje riječi.

Ovdje je prikazan samo dio programa zato što je jako dugačak.

2.3.Kod za šifriranje

Ako naša rečenica sadrži slovo, onda će proći kod za šifriranje. Kod će proči kroz svako slovo rečenice, i za svako slovo će ispisati toćan par crta i točka.

(NAPOMENA: važno je da na kraju svakog slova je razmak zbog načina koji se koristi morseov kod danas.)

Budući da nema razlike velikog i malog slova u morseovom kodu, program provjeri oboje.

Ovdje je isto prikazan samo dio koda zbog njegove duljine.

2.4.Kod za dešifriranje

Ako program nije vidio niti jedno slovo u rečenici, onda se izvrši ovaj dio koda. Program prvo provjeri koliko ima simbola prije razmaka, što spremamo pod varijablom p.

Nakon što provjeri duljinu, provjeri redoslijed karaktera, i ako je redoslijed karaktera isti kao i određeno slovo, on ga ispiše.

Nakon što ispiše slovo, program preskoći sve ostale karaktere da dođe do slijedečeg para znamenki. To učinimo tako da na naše brojilo (varijabla i) dodajemo vrijednost varijeble p.

Budući da nema razlike velikog i malog slova, odlučio sam da će slova bit ispisana velikim slovom.